Mirila
What are mirila
Beliefs in the Velebit Region
Rite of Reconciliation
Construction and Form of Mirila
Symbols and Inscriptions on Mirila
History
Map of Mirila
A Small Glossary of Mirila
Visit
Plan your visit
Etno house Marasović
Mirila in Paklenica National Park
Starigrad Educational Trail
Ljubotić Educational Trail
Interactive map
Experiences
Research
History of Research
Researchers
Meet the narrators
Scientific papers
Video
Literature
About museum
About Mirila
Protection of Cultural Property of the Republic of Croatia
Mirila in European Heritage
Contemporary interpretations
From the Media
Contact
People of the Mountains
A Day in the Life of a Shepherd
The Pastoral Cycle of Life
A mountain shaped by shepherds
On the border of the known and the unknown
Velebit in the European pastoral world
Iza svake znanstvene rečenice o mirilima stoji glas nekoga tko je taj svijet živio iznutra. Ovdje govore baštinici — kazivači čije su riječi zapisali istraživači, i oni koji tu baštinu i danas čuvaju na terenu. Bez njihova sjećanja i predaje ne bismo znali gotovo ništa o mirilima. Upoznajte neke od njih.
Šime Gazić, Ljubotić Mještanin zaseoka Ljubotić i vlasnik Obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva Vrata Velebita, koji već desetljećima drugima prenosi znanje o nekadašnjem životu na ovom dijelu Velebita. Upravo je on bio jedan od prvih koji je javno progovorio o vrijednosti mirila u Ljubotiću i potaknuo njihovo očuvanje. U lokalnim novinama opisan je kao pravi sugovornik za sve koji žele saznati više o životu i običajima ovog kraja. Izvor: Zadarski list, 3. 9. 2024. i 9. 6. 2006.
Dara Babac, Starigrad-Paklenica Kazivačica čije je svjedočanstvo zabilježila Mirjana Trošelj tijekom terenskog istraživanja osamdesetih godina 20. stoljeća. Njezine riječi o duši koja ostaje vezana uz mirilo i o značenju uklesanih znakova dio su temeljne usmene predaje na kojoj počiva razumijevanje obreda mirenja.
Saša Drča, Obrovac Suvremeni svjedok koji objašnjava kako se srodan obred oprosta uz kamen na putu prema groblju djelomično očuvao u pravoslavnoj tradiciji Dalmatinske zagore, iako se danas obavlja automobilom, a ne pješice kao nekoć. Izvor: Portal Novosti, „Velebitska počivala duše”, lipanj 2013.