Kameni planinski dom

Kamen po kamen, pastiri su svojim rukama i jednostavnim alatima stvarali prostor za život i rad. Gradili su ljetne stanove i torove, suhozidima ograđivali prostor i utiskivali putove kroz strme padine. 

Ta tehnika gradnje bez cementa i betona obavlja se slaganjem kamena uz kamen, golim rukama i znanjem koje se prenosilo s koljena na koljeno. Suhozidne građevine bile su uklopljene u krajolik gotovo nevidljivo — kao da su iz njega izrasle, a ne nametnute njemu. 

Voda je bila rijetka i dragocjena. Gradile su se šterne — uzidane cisterne u kojima se skupljala kišnica. Za velikih suša Podgorci su snijeg vadili iz dubokih jama sniježnica, topili ga i njime pojili stoku.

Pašnjaci, dar pastira

Prostrani velebitski pašnjaci nastajali su stoljećima ispaše ovaca i koza. Stada su bila sastavni dio života svake obitelji — bez njih nije bilo ni preživljavanja ni razmjene. Njihovo svakodnevno kretanje i ispaša oblikovali su prostor kroz koji su prolazila.

Redovitom ispašom oblikovao se prostor u kojem je stoka brstila mlade izbojke i sprječavala zarastanje. Tako je nastajao velebitski krajolik otvorenih pašnjaka i livada koji danas postupno zarastaju.

Život u cvatu pašnjaka

Na velebitskim pašnjacima razvijao se iznimno bogat biljni i životinjski svijet. Otvorene livade nosile su raznolike trave, cvjetnice i biljke koje uspijevaju samo na planinskim pašnjacima — bogatstvo koje je ovisilo upravo o prisutnosti stoke i godišnjim seobama pastira.

S tim cvjetnim bogatstvom dolazio je i raznolik svijet kukaca — pčele, leptiri i brojni drugi oprašivači koji su ovisili o takvim livadama i održavali njihov život.

Tragovi u krajoliku

I danas su vidljivi tragovi života. Hodajući Velebitom susrećemo suhozide, putove, napuštene stanove i pojilišta — zapis ruku koje su ovdje radile i živjele.

S napuštanjem stočarstva u drugoj polovici 20. stoljeća, velebitski se krajolik počinje mijenjati. Pašnjaci zarastaju u grmlje i šumu, a otvorene livade postupno nestaju. S njima se smanjuje i raznolikost biljaka i životinja koje su ovisile o djelovanju pastira.